Početak
Početak
Sposobnost pronalaženja pravih informacija je temelj uspjeha gotovo svih vrsta formalnog pisanja.
Ako možete naučiti kako saznati ono što Vam treba, a zatim i kako te podatke logičkim slijedom prikazati u prikladnom obliku, tada ste na pola puta do uspjeha.
Nakon što ste odabrali temu istraživanja, za početak je najbolje utvrditi već poznate činjenice.
Ovdje se možete poslužiti sljedećim tehnikama – Mape uma, Brainstorming ili Nevezano pisanje.
Ukoliko ustanovite da zapravo ne znate ništa o temi, okušajte se u Pretraživanju.
Početak
Pretraživanje
Potražite naslove vezane uz Vašu temu dok prelistavate novine, časopise, knjige ili pretražujete Internet.
Knjižničar Vam može pomoći da pronađete potreban materijal i pokazati Vam kako se njime koristiti.
Potražite zanimljive članke, internetske stranice ili slike.
Možete li objasniti zašto su Vam zanimljivi?
Također pretražujte i popise sadržaja i kazala knjiga.
Možete li prepoznati nešto što Vam može biti korisno?
Sjetite se zabilježiti dobre izvore kako bi Vam naknadno mogli poslužiti.
Početak
Mape uma
Crtanje mape uma je dobar način određivanja teme i svođenja na bitno, kao i organizacije bilježaka.
Kao kod brainstorminga, počnete s temom, zatim napišete što više različitih strana teme.
Za razliku od brainstorminga, mape uma Vam mogu pomoći da brzo uočite odnose različitih tema.
Na sredinu papira velikim slovima napišite naslov teme, zatim ispišite srodne pojmove ili ideje uokolo naslova. Povucite linije između onih pojmova koji Vam se učine srodnima ili zanimljivima u kombinaciji.
Nastavite dodavati pojmove i linije sve dok ne iscrpite sve izvore. Povezani pojmovi Vam mogu dati ideje kako na zanimljiv način ustrojiti Vaš referat.
Na primjer, u dijagramu nasuprot možete vidjeti povezane pojmove oko pojma „Astronaut”, iz čega možete organizirati referat o tome što pojam astronauta obuhvaća: pilot, znanstvenik i junak, sve u jednom.
Početak
Brainstorming
Brainstorming je način kojim možete brzo doći do kreativnih ideja u vezi s Vašom temom. Ovom tehnikom se možete služiti sami ili u grupi.
- Krenite od opće teme.
- Bez previše razmišljanja popišite sve čega se možete sjetiti u vezi s općom temom, čak i ako zvuči smiješno.
- Pogledajte svoj popis. Prekrižite one pojmove koji nisu u užoj vezi sa smjernicama Vašeg zadatka. Zatim prekrižite one koji su previše opći ili previše određeni.
- Od preostalih pojmova odaberite one koji su Vam zanimljivi ili o kojima imate jasno mišljenje.
Početak
Primjer brainstorminga
U navedenom primjeru počinjete s općom temom „Svemir i astronomija”. Ispišite što više srodnih pojmova. Prekrižite previše opće pojmove ili pokušajte brainstormingom iz općih izvući bliže pojmove.
Na primjer, od pojma „Mjesec” možete doći do „dobre strane povratka na Mjesec”.
Gore možete vidjeti početak brainstorminga. Možete li smisliti srodnije pojmove?
SVEMIR I ASTRONOMIJA
- Planeti
- Mjesec
- Otkriće Hale-Boppovog kometa
- Sateliti
- Ukazuju li fosili mikroba s Marsa na život na drugim planetima?
Početak
Nevezano pisanje
15 minuta bez prestanka pišite o svojoj temi.
Ne obraćajte pažnju na ustroj.
Kad završite, pogledajte što ste napisali.
Postoji li rečenica koja bi bila dobra uvodna ili završna misao Vašeg referata?
Postoje li teme o kojima možete još pisati?
Ako postoje, možete ih uvrstiti u svoj referat – možda čak možete iskoristiti i rečenice iz nevezanog pisanja u svom referatu.
Početak
Tablica Znaš-Pitaj-Nauči
Nakon što ste prikupili materijal i zamisli, vrijeme je da odlučite što Vam je od materijala korisno, što mislite da trebate znati i što učite. Ovo će Vašu potragu za podatcima usmjeriti i usredotočiti na sljedeću fazu. Za pomoć ovdje se koristite tablicom Znaš-Pitaj-Nauči. Napišite ono što već Znate, pitanja koja Pitate i odgovore koje ste Naučili.
Pronalaženje i bilježenje činjenica
Pronalaženje činjenica
Sad kad znate što tražite, gdje ćete to pronaći? Tri najkorisnija izvora su knjižnica, dobra enciklopedija (koja može biti na CD-u ili DVD-u, ili online kao Encarta) i Internet.
Rezultat će Vašeg istraživanja biti mnoštvo informacija, i važnih i beskorisnih. Trebate bilježiti izvore informacija kako biste se poslije mogli vratiti na njih. Koristite se Tablicom za prikupljanje podataka koja Vam može pomoći u bilježenju i organiziranju podataka i izvora.
Ovo će Vam pomoći i u navođenju autora izvora – važno je da Vaš čitatelj zna gdje ste pronašli podatke i kako ste ih upotrijebili.
Pronalaženje i bilježenje činjenica
Procjenjivanje izvora
Pri prikupljanju podataka i utvrđivanju pouzdanosti izvora može Vam pomoći sljedeća kontrolna lista:
- Je li izvor utemeljen na izvornom istraživanju ili djelu, ili tumači i prenosi podatke iz drugih izvora?
- Je li izvor dovoljno u toku za Vaše istraživanje?
- Pripada li ova internetska stranica nekom sveučilištu ili drugoj pouzdanoj ustanovi?
- Predstavlja li vaš izvor osobna mišljenja kao činjenice? Ako da, bilo bi bolje da pronađete drugi izvor ili potvrdite podatke ovog izvora podatcima pouzdanijih izvora.
Pronalaženje i bilježenje činjenica
Knjižnica
Nakon knjiga, najvažniji i najkorisniji izvor u knjižnici je knjižničar.
Ona ili on su obučeni da pomognu u istraživanju i znaju kako Vas usmjeriti na korisne izvore. Sprijateljite se s njima, oni Vam mogu uštedjeti mnogo vremena.
Zamolite ih da Vam objasne na koji su način knjige i izvori složeni na policama, što Vam može biti korisna informacija.
Pronalaženje i bilježenje činjenica
Enciklopedija u elektronskom obliku
Velika prednost enciklopedije u elektronskom obliku je činjenica da ju je lako pretraživati pomoću ključnih riječi. Vjerojatno su prethodne faze Vašeg istraživanja već izdvojile mnoštvo ključnih riječi.
Savjet: upotreba će samo jedne ključne riječi rezultirati brojnim općim pojmovima. Upotreba više od jedne ključne riječi će Vam dati usredotočenu pretragu. Probajte napisati „Baltazar”, a zatim „Profesor Baltazar”". Za prvu pretragu dobit ćete 3 610 000 stranica, a za drugu 610 000.
Pronalaženje i bilježenje činjenica
Internet
Pretraživanje Interneta je vrlo jednostavno i pruža Vam pristup ogromnoj količini informacija. Ključ uspješne potrage je Pretraživač – postoji ih nekoliko, ali svi rade na približno isti način. Unošenjem ključne riječi ili ključnih riječi pronaći ćete linkove za ono što Vas zanima. I ovdje morate znati kako suziti potragu. Ovdje će Vam pomoći mogućnost „Napredne pretrage”. Većina pretraživača ima vodič o ovoj mogućnosti.
Jedno upozorenje: na Internetu ćete pronaći velik broj ažuriranih i točnih informacija. Međutim, zbog činjenice da svatko može objavljivati svoj rad na Internetu, naići ćete na podatke koji nisu pouzdani ili istiniti.
Jedna knjiga ili enciklopedija u elektronskom obliku je rezultat rada dobro obaviještenih i upućenih autora i urednika, dok se njihov glas temelji na točnosti podataka koje navode.
Na Internetu vjerujte samo u one podatke za koje znate da imaju pouzdan akademski izvor ili ako pronađete tri nepovezane stranice s istovjetnim podatcima.
Vođenje bilježaka i izrada sažetka
Vođenje bilježaka i izrada sažetka
Ako se u istraživanju služite elektronskim izvorima, pomisao da preslikavate dijelove izvornog djela i zalijepite ih u svoj referat je vrlo primamljiva – samo nekoliko klikova mišem može dati dojam da ste napravili zaista puno posla.
NEMOJTE OVO RADITI! Zašto ne?
Učite tako da povezujete različite informacije – preslikavanje i lijepljenje uzrokuje kratak spoj u ovom procesu jer gubite priliku razmišljati o materijalu.
Prije nego počnete voditi bilješke, razmislite o načinu na koji ih želite upotrijebiti. Vjerojatno ćete htjeti organizirati bilješke u srodne cjeline prije nego počnete pisati. Možete se koristiti papirom, karticama ili računalom.
Ovisno o tome kako ćete ustrojiti referat, možete se koristiti alatima kao što su:
Strukturni pogled
Vennov dijagram.
Vođenje bilježaka i izrada sažetka
Što uključiti u bilješke?
Bez obzira na način na koji vodite bilješke, morate uvrstiti sve potrebne podatke kako biste dovršili referat. Obavezno uvrstite:
- Jasan naslov koji obuhvaća temu bilježaka.
- Kada preuzimate podatke iz određenog izvora, možete ih sažeti, parafrazirati ili citirati izvor. Ako određeni izvor sadrži mnogo podataka koji podupiru mnoge dijelove Vašeg referata, svaku misao stavite u drugu bilješku.
- Vaše zamisli, mišljenje ili komentari o podatcima.
Sažimanje označava Vaše čitanje izvora i kratak opis autorova mišljenja u Vaše bilješke. Sažimanje je korisno kada želite zabilježiti sadržaj u skraćenom obliku.
Parafraziranje označava Vaše bliže praćenje izvornog teksta i pružanje većeg broja detalja o sadržaju izvornika. Ovdje ponovite ono što je autor rekao, ali svojim riječima. Parafraziranje je korisno kada želite prenijeti misao autora, a smatrate da je nepotrebno citirati.
Citiranje označava korištenje autorovih točnih riječi koje označavate znakovima navođenja („ ”). Citiranje je korisno kada je autorov izbor riječi nezamjenjiv ili izuzetan.
Navođenje izvora
Pouzdanost izvora
Važno je da pokažete da ste sami neovisno istraživali – zato morate navesti i izvore.
Morate, pod svaku cijenu, izbjegavati svaku pomisao da ste se koristili tuđim mislima s namjerom da ih objavite kao vlastite.
To se zove krivotvorenje i, kao takvo, ozbiljno se shvaća pa čak može poništiti rezultate bilo kojeg ispitivanja ili provjere.
Navoditi izvore možete ispravnom uporabom bilježaka (fusnota) i popisa korištene literature. Pogledajte vodič o uporabi bilježaka i popisa korištenih podataka.
Možete koristiti i kratki podsjetnik o načinu zapisivanja izvora podataka.
Navođenje izvora
I konačno...
Kad ste konačno prikupili sav materijal, spremni ste za početak pisanja prve inačice referata. Možda Vam može pomoći predložak sa strukturnim pogledom na dokument.