Ciljevi
Ciljevi
Cilj je izražena namjera, iskaz očekivanja i djelotvornosti odgojno-obrazovnog procesa.
Odgovara na pitanje što trebamo/želimo postići ostvarenjem nastavnog susreta/sata/situacije?
Ostvarenje mora biti mjerljivo nekim od oblika, postupaka i instrumenata vrjednovanja. Ono se provodi na kraju sata, ili na kraju neke druge vremenske ili sadržajne jedinice.
Cilj konkretiziramo nizom zadataka koji će nam pomoći u ostvarenju didaktičke namjere: zadatci su razrada postupaka ka ostvarenju cilja.
Sadržaji
Nastavni sadržaji
Nastavni sadržaji predstavljaju činjenice, pojmove, zakone i teorije pojedinih znanstvenih područja; specifični i opći postupci, načini rada; etičke vrijednosti i norme.
Sadržaji su osnova za iskustva, doživljaje i aktivnosti koje valja organizirati da bismo ostvarili nastavne ciljeve.
Sadržaj opisujemo opsegom i dubinom.
Opseg predstavlja obim sadržaja koji će biti obrađeni nastavom, a dubina predstavlja do kojeg nivoa detalja će sadržaj biti obrađen. Dubina i opseg moraju biti usklađeni s dobi učenika.
Strategije
Nastavna strategija je umijeće pripreme i vođenja, uporabe prikladnih postupaka, metoda, oblika interakcije, medija i tehnologije kako bi se ostvarili nastavni ciljevi. Istražuje i propituje najdjelotvornija rješenja.
U nastavnom procesu djelujemo iz dva temeljna sustava strategija:
- strategije odgoja
- strategije obrazovanja.
Strategije
STRATEGIJE ODGOJA su:
- strategija egzistencije
- strategija socijalizacije
- strategija individuacije.
STRATEGIJE OBRAZOVANJA su:
- strategije poučavanja i učenja otkrivanjem
- strategije doživljavanja i izražavanja
- strategije vježbanja
- strategije stvaranja.
Situacije
Nastavne situacije
Situacije su ostvarenje planiranih sadržaja i aktivnosti.
Primjerena nastavna situacija osigurava djelotvornu dinamiku nastavnog procesa.
Za odgovarajuću nastavnu situaciju planiramo
- etape nastavnog procesa
- oblike rada i nastavne metode
- socijalne oblike (oblike interakcije)
- odgojno-obrazovne strategije.
Situacije
U planiranju nastavne situacije vodimo računa o
- potrebama i interesima, očekivanjima učenika
- odgojno obrazovnoj ekologiji
- raspoloživim medijima i tehnologiji
- odgojno-obrazovnoj klimi
i naročito o
- kompetencijama nastavnika.
Vrjednovanje
Vrjednovanje
Vrjednovanje je proces kojim se utvrđuje stupanj i kvaliteta ostvarenja postavljenog cilja.
Vrjednovanje može biti:
- vanjsko (subjekti izvan škole)
- unutarnje
- samovrjednovanje.
Vrjednovanje realiziramo s različitim ciljevima i postupcima.
Vrjednovanje
Praćenje usvajanja i napredovanja može biti:
- formativno, za praćenje usvojenosti tijekom procesa učenja
- sumativno, za procjenu uspješnosti procesa učenja
- analitičko, sintetičko ili kombinirano, za procjenjivanje i vrjednovanje odgojnih i obrazovnih komponenti učenja.
Ocjenjivanje može biti:
- opisno, s namjerom opisa dostignuća i opisa napretka ili poteškoća
- brojčano, kao brojčani izraz uspješnosti.
Kvalitetno vrjednovanje i ocjenjivanje nam omogućuje individualno usmjeravanje učenika te vođenje i prilagodbu odgojno-obrazovnog procesa.
Vodič napisala Karmen Sadaić, pedagoginja. Izvori podataka.
Vodič izradila Emina Grmić, prof. Ilustracije izradila Ankica Jagnjić, prof., fotografije Branko Bognar, pedagog.