Artikulacija - tijek sata
Artikulacija - tijek sata
Artikulacija nastavnog sata ili susreta jest način izvođenja i povezivanja aktivnosti svih sudionika, s određenim ciljem, u određenom vremenskom okviru, s određenim medijima, u određenom odgojno-obrazovnom kontekstu. Elementi na koje treba obratiti pozornost su sljedeći:
Planiranje i priprema
Etape
Etape ostvarenja i vrjednovanja
Socijalni oblici rada
Nastavne metode i strategije
Ekologija
Nastavni mediji i tehnologija
Planiranje i priprema
Planiranje i priprema nastavnog sata
Dinamika nastavnog procesa pretpostavlja planiranje:
  • odgojno-obrazovnih strategija,
  • zadataka i metoda rada,
  • socijalnih oblika (oblika interakcije) i
  • etapa nastavnog procesa.

Pri tome vodeći računa o potrebama, interesima i očekivanjima učenika, odgojno-obazovnoj ekologiji, raspoloživim medijima i tehnologiji, odgojno obrazovnoj klimi i naročito o kompetencijama nastavnika.

U pripremi je potrebno prema odabranoj strategiji uskladiti želje, očekivanja i mogućnosti djece, zatim ciljeve, zadaće, sadržaj, medije, metode, interakciju/socijalne oblike rada, mjesto izvođenja, nastavnu tehnologiju, metriku i instrumentarij za vrjednovanje postignuća, kurikulum i kontekst.

Pripremu valja temeljiti, prije svega, na aktivnosti učenika.

Etape
Etape nastavnog sata

Etapa je dio vremena zajedničkih aktivnosti učenika i nastavnika na jednom satu/susretu.

Razlikujemo tri etape:

1. etapa pripreme,

2. etapa ostvarenja i

3. etapa vrjednovanja.

Etape
Etapa pripreme

Etapa pripreme

Zajedno s učenicima dogovaramo: što (sadržaj i aktivnosti) i kako (metode i postupci) će se raditi u nastavku sata.

Ovu etapu ostvarujemo u ozračju dogovora koji ćemo nadahnuti poticanjem osjetila (doživljajno), pokreta, izražavanja (psihomotorno), dosjetkama, humorom, zagonetkama (spoznajno)! Blagim i logičkim prijelazom krenut ćemo u etapu ostvarenja.

Etape ostvarenja i vrjednovanja
Etapa ostvarenja

Etapa ostvarenja vrijeme je izvođenja dogovorenih aktivnosti.

Tijekom etape ostvarenja vodimo računa o načelima:

- ekonomičnosti koje znači racionalno trošenje vremena, snage i materijala

- primjerenosti dobi djece i njihovim psihofizičkim mogućnostima

- integracije a odnosi se na kompleksnost i specifičnost pojedinog vremenskog razdoblja (godina, mjesec, tjedan, sat)

- individualizacije koja omogućuje svakom pojedinom učeniku zadovoljavanje njegovih specifičnih potreba i interesa

- socijalizacije koja omogućuje učenje i življenje u zajednici.

Etape ostvarenja i vrjednovanja
Etapa vrjednovanja

Etapom vrjednovnja utvrđujemo stupanj ostvarenja postavljenog cilja. Razlikujemo unutarnje vrjednovanje, vanjsko vrjednovanje (subjekti izvan škole), te samovrjednovanje (učenika, nastavnika i škole).

Unutarnje vrjednovanje ostvarujemo:

- praćenjem koje može biti sumativno, formativno, analitičko, sintetičko ili kombinirano

- ocjenjivanjem koje može biti opisno ili brojčano

- vođenjem koje se odnosi na reguliranje odgojno-obrazovnog procesa ili individualno usmjeravanje učenika.

Socijalni oblici rada
Socijalni oblici rada na nastavnom satu

Predstavljaju odnose među glavnim subjektima odgojno-obrazovnog procesa: učenicima i učiteljima.

Frontalni oblik označava rad jednog nastavnika pred razredom, ali i situaciju u kojoj nastavnik izlaže, poučava, predaje učenicima nastavni sadržaj.
Individualni oblik je vrsta samostalnog rada učenika. Aktivnosti mogu biti individualizirane (različite za svakog učenika), ali i ne moraju (svi učenici samostalno rade na istom zadatku)
Rad u paru može se organizirati tako da svi parovi rade isti zadatak, da svi parovi rade dio istog zadatka ili da svaki par radi drugačiji zadatak.
Rad u grupi karakterističan je po grupnoj dinamici i socijalnim vrijednostima: suradnja, uvažavanje, kultura dijaloga, preuzimanje odgovornosti. Grupe se formiraju dirigirano ili spontano. Sastav grupa može biti stalni ili povremen. Grupe mogu raditi sve na istom zadatku, svaka različitu fazu istog zadatka, ili sve na različitom. Grupe zadatak mogu dobiti usmeno ili pismeno, mogu raditi dio ili jedan školski sat, jedan dan, više dana... na zadatku koji uključuje više sadržaja/predmeta ili jedan; s više voditelja ili stalnim vođom.
Nastavne metode i strategije
Nastavne metode i strategije obrazovanja
Nastavna metoda je način, put ili postupak kojim se ostvaruju ciljevi odgojno-obrazovnog procesa.
Odabrana strategija odgoja i obrazovanja uvjetuje odabir prikladne nastavne metode.

Nastavne metode za STRATEGIJE ODGOJA
Metode za strategiju egzistencije: kretanje, igra i rad, pomaganje, simulacije, dramatizacije, uređenje prostora...
Metode za strategiju socijalizacije: sastanci, dogovori, diskusije, druženje, navikavanje, samovođenje ...
Metode za strategiju individualizacije: poticanje (potpora, suosjećanje, povjerenje, pohvala, pomaganje, nagrada ) uvjeravanje (objašnjenje, upućivanje, pripovijedanje...); terapija (terapija: pokretom, igrom, glazbom, crtežom; aktivno slušanje,..) .
Nastavne metode i strategije
Nastavne metode za STRATEGIJE OBRAZOVANJA
Metode za strategiju poučavanja i učenja okrivanjem: problemska, heuristička, programirana, istraživačka, simulacije, projekt.
Metode za strategiju doživljavanja i izražavanja: recepcija umjetničkog djela, interpretacija, evaluacija i kreacija (slušanje glazbe, promatranje likovnih djela, pjevanje, ples,pripovijedanje, diskusija, kritika, debata, prikaz, komponiranje, oblikovanje...).
Metode za strategiju vježbanja: učenje učenja, učenje jezika, praktični radovi i tjelesno vježbanje (rad na grafičkim, tehničkim i tekstualnim izvorima, rad na stvarnosti, govorne vježbe gramatičke vježbe, likovne vježbe, konstruktorske igre, vježbe oblikovanja, prirodno kretanje, vježbe na spravama, igre u prirodi...).
Metode za strategiju stvaranja: znanstveno, umjetničko i radno-tehničko stvaranje (oluja ideja, radionica budućnosti, reproduktivno i produktivno stvaranje, konstruiranje, projektiranje, preoblikovanje, inoviranje, otkrivanje...).
Ekologija
Odgojno - obrazovna ekologija
Pojam odgojno-obrazovne ekologije obuhvaća:
  • školsku arhitekturu
  • razinu uključenosti škole u lokalnoj zajednici,
  • aktivnosti nastavnika i učenika u školskom i izvanškolskom okruženju.
Ekologija
Odgojno-obrazovna ekologija predstavlja izbor mjesta za izvođenje nastavnih aktivnosti. Na primjer:
  • učionica
  • specijalizirane učionice, laboratoriji, praktikumi
  • drugi posebni prostori u školi: knjižnica, radionice, sportske dvorane
  • školski hodnici, dvorane
  • školski vrt, park, dvorište
  • ovoreni prostori
  • izletišta
  • poduzeća
  • ustanove itd.

Uvijek treba dati prednost učenju u izvornoj stvarnosti, s (na, u) izvornim objektima, pojavama, procesima!

Nastavni mediji i tehnologija
Nastavni mediji
Mediji mogu biti:
  • ljudi
  • postupci
  • ideje
  • predmeti
  • sredstva
  • organizacija

To je osoba ili sredstvo što posreduje informacije o sadržaju izučavanja kakav je on u izvornom obliku.

Medij označava nositelja, posrednika, polje didaktičkog djelovanja.

Kao komunikacijska sredstva, mediji mogu biti:

- vizualni: tekstualni mediji, slikovnice, nastavni listići, zidne slike, prozirnice, dijafilmovi, modeli, makete, aplikacije

- auditivni: svaki audiozapis

- audiovizualni: programirani materijali, računalni programi i alati...

- multimedija: vješto i istovremeno korištenje više medija

Nastavni mediji i tehnologija
Nastavna tehnologija

Tehnologiju, tehničke uređaje koristimo za prijenos ili oblikovanje informacija - sadržaja odgovarajućih medija.

Nastavna pomagala/tehnički uređaji:

mikroskop, episkop, grafoskop, filmski projektor, dijaprojektor, LCD projektor, fotoaparat, digitalni foto aparat, računalo, projekcijsko platno.

Vodič napisala Karmen Sadaić, pedagoginja. Izvori podataka.

Vodič izradila Emina Grmić, prof. Ilustracije izradili Darko Rakić, prof. i Ankica Jagnjić, prof., fotografije Branko Bognar, pedagog.